Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel izrazio spremnost na odbijanje moguće američke vojne agresije
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel objavio je u petak, 14. studenog 2026., da se Kuba priprema za obranu od potencijalnog vojnog napada Sjedinjenih Država. Govoreći tijekom Nacionalnog dana obrane u Boyerosu, koji se nalazi južno od Havane, predsjednik je izrazio čvrstu odlučnost da odbije bilo kakav pokušaj strane vojne agresije protiv nacije.
Događaju u Boyerosu nazočila je skupina visokih dužnosnika, uključujući visoke vojne časnike, članove Komunističke partije i razne lokalne dužnosnike. Mobilizacija je uslijedila nakon nedavnih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o budućnosti odnosa između dviju zemalja. U radijskom intervjuu s voditeljem Hughom Hewittom u četvrtak, 13. studenog 2026., Donald Trump opisao je Kubu kao propalu državu ili propalo mjesto. Donald Trump također je izjavio da namjerava riješiti pitanje Kube prije isteka svog predsjedničkog mandata u siječnju 2029. godine.
Pojačana vojna spremnost
Deklaracija predsjednika Miguela Díaz-Canela odvija se usred razdoblja povećane vojne aktivnosti u zemlji. Kuba održava redovite vojne vježbe i sastanke za koordinaciju obrane od siječnja 2026. Ove obrambene mjere uslijedile su nakon značajne američke vojne operacije u Venezuela u siječnju 2026., koja je rezultirala uhićenjem i transferom venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u Sjedinjene Američke.
Napetosti su se povećale zbog ranijih sugestija u svezi s američkom pomorskom prisutnošću u regiji. U listopadu 2026., prije američkih izbora, Donald Trump je predložio da bi američki ratni brodovi koji se vraćaju iz rata s Iranom mogli isploviti i ostati stacionirani na obali Kube. Ova mogućnost je doprinijela trenutnoj atmosferi povećane obrambene spremnosti koju je izrazila kubanska vlada.
Gospodarski i humanitarni pritisak
Kubanska vlada trenutačno upravlja znatnim humanitarnim potrebama i trenutačnom gospodarskom krizom. Nacija, koja ima 9,4 milijuna stanovnika, suočena je s ozbiljnim vanjskim pritiskom. Prema izvješćima vrt.be, američka vlada nedavno je nametnula strogu naftnu blokadu i razne druge sankcije Kubi.
Ta gospodarska ograničenja i postojeća humanitarna kriza pružaju pozadinu trenutačnim političkim i vojnim napetostima. Dok se kubanska vlada usredotočuje na obranu i vojnu spremnost, zemlja se nastavlja kretati složenošću međunarodnih sankcija i domaćim utjecajem svoje trenutne gospodarske situacije.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0